Domaća publika uskoro će moći da uživa u prvoj sezoni nove serije „Tunel“, inspirisanoj istinitim događajima i situacijama u kojima se nalaze pripadnici policijskih i antiterorističkih jedinica, kao i njihova pregovaračka odeljenja. Snimanje prvih 12 epizoda nove serije u produkciji Telekom Srbija i Zillion Filma je završeno, a članovi produkcijske i glumačke ekipe poručili su publici da ih čeka uzbudljiva i napeta priča. „Telekom Srbija već nekoliko godina nema konkurenciju kada je u pitanju količina i kvalitet filmskog i serijskog programa. To je bio naš cilj, ali je ujedno i velika odgovornost, jer publici dugujemo da stalno idemo napred i kreiramo sadržaje koji će biti još kvalitetniji i produkcijski napredniji. U ovoj seriji smo po ideji i scenariju odmah prepoznali da ima potencijal za plasman na strana tržišta, ona je urađena potpuno u skladu sa svetskim trendovima i kombinacija je psihologije, trilera i krimi dinamike“, izjavio je generalni direktor kompanije Telekom Srbija, Vladimir Lučić.

Promocija istraživanja i prateća izložba Retrospektiva i Perspektiva. Efekti kulturne participacije, simbolično pred 45. rođendan „Škozorišta“ održane su u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokul). Istraživanje Efekti kulturne participacije ali i čitav niz drugih istraživanja Zaprokula pokazala su da su programi „Škozorište“ (1977 – 2006) i „Školigrica“ (1981 – 2006) koje je realizovao Centar za kulturu Stari Grad u Beogradu predstavljali inovativne prakse podsticanja kreativnog pristupa razvoju dece i mladih. Dr Ružica Rosandić, nekadašnji istraživač Zaprokula govorila je o pevim koracima  ovog značajnog istraživanja i nastanku programa „Škozorište“ i „Školigrica“, ističući da je velika zasluga Zaprokula u istraživanjima koja su bila posvećena kulturnim potrebama, navikama dece i mladih osnovnoškolskog uzrasta kao i sprovedene analize kulturne ponude za decu i mlade u Srbiji.

18. Filmski festival Slobodna zona proslaviće svoje punoletstvo raznovrsnim i intrigantnim programom od 3. do 8. novembra u bioskopima Beograda, Novog Sada i Niša. Festival će 3. novembra svečano otvoriti dobitnik Zlatne palme, kapitalistička satira Trougao tuge Rubena Ostlunda, u Beogradu (mts Dvorana, 18.30), Novom Sadu i Nišu. Ulaznice za svečano otvaranje u Beogradu su već u prodaji na biletarnici mts Dvorane i online preko Ticket.rs, po ceni od 750 dinara. U 14 programskih celina biće prikazano preko 60 igranih i dokumentarnih ostvarenja autentičnog izraza, koja će nas naterati na razmišljanje i preispitivanje. Ove godine Slobodna zona ima novi program - Slobodna zona i Cineplexx - namenjen najkomercijalnijim naslovima. Iako raskošnijih produkcija, većih budžeta i slavnijih imena od ostatka filmova na festivalu, i ova ostvarenja su autentična i provokativna na svoj način.

Na štandovima Vulkan izdavaštva u okviru aktuelnog Beogradskog sajma knjiga, kao i svake godine Vulkančić predstavlja niz novih, popularnih, zabavnih i edukativnih knjiga za decu svih uzrasta. Zahvaljujući Vulkančiću, u Srbiju je konačno stigla još jedna priča iz sjajnog serijala o devojčici koja je posebna i drugačija – Isidora je pola vila, pola vampir. U najnovijoj priči Harijet Mankaster Isidora Mun ima magične boginje, mali radoznalci imaće priliku da saznaju da li će neobična junakinja uspeti da popravi situaciju u koju se sama uplela izmišljajući izgovor da ne ode na kontrolni iz matematike. Na Sajam knjiga iz Vulkančića dolazi i nestrpljivo iščekivani četvrti deo serijala o policajcu Dogmenu – Dogmen i Ketkid, bestseler Njujork tajmsa autora Dejvida Pilkija, u kome će mališane urnebesno nasmejati nove avanture omiljenog heroja.

Serbia Fashion Week je sinoć imao dva povoda za slavlje. Na svečanosti u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu svečano je otvoreno jubilarno, 20. izdanje naše nacionalne nedelje mode koja će trajati do 30. oktobra. Ujedno je obeležen i početak novog poglavlja ove manifestacije koja će od 2023. biti zvanični deo programa najprestižnije nedelje mode u svetu - Paris Fashion Week-a. Voditeljka Mira Lekić, pozdravila je brojne goste iz Srbije i inostranstva i podsetila na razvojni put Serbia Fashion Week-a koji je proteklih 10 godina sklopio 34 partnerska ugovora sa nedeljama mode širom sveta, izrastao u najznačajniju modnu manifestaciju u Jugoistočnoj Evropi i jednu od pet najvećih nedelja mode u Evropi. Voditeljka je potom  prepustila reč predsednici Serbia Fashion Week-a Svetlani Horvat koja je u emotivnom obraćanju zahvalila svima onima koji su doprineli da naša nacionalna nedelja mode postane globalni brend.

Vrhunski show i jedinstvenu Pink Floyd magiju doživećete u nedelju, 20. novembra od 20h u Hangaru Luke Beograd! Nakon najvećeg australijskog i najvećeg britanskog, prvi put u Srbiju dolazi najveći evropski Pink Floyd Tribute projekat! U Beograd nam dolazi devetočlani sastav sačinjen od profesionalaca i istinskih fanova grupe Pink Floyd. Kako uz ovo legendarno ime ide i zahtevna produkcija, za audio i vizuelni doživljaj će se, pored sjajnih muzičara na bini, postarati i Full Production, zatim Johnny Grudić, producent, inženjer zvuka i muzički direktor projekta, kao i dizajner svetla Dino Petrina. „Hey you“, „Wish you were here“, „Time“, „Learning to fly“, „Great gig in the sky“, „Shine on you crazy diamond“ i mnogi drugi hitovi odvešće vas na putovanje kroz sve faze rada Pink Floyda. Ulaznice za koncert možete kupiti na nekom od prodajnih mesta Tickets-a i online >>.

DECA SVETLOSTI / CHILDREN OF LIGHT - U subotu, 29. oktobra, s početkom u 19 časova, u Ustanovi kulture Gvarnerijus održaće se donatorski koncert DECA SVETLOSTI. Projekat je inspirisan zbirkom kompozicija Children of light za klavir japanske autorke Karen Tanaka i namenjen je deci. Muzički komadi iz zbirke posvećeni su ugroženim životinjskim vrstama, čija imena su preuzeta sa Crvene liste (RedList) koju je sačinila najveća i najstarija globalna ekološka organizacija IUCN – International Unionfor Conservation of Nature, 1996. godine. Mladi pijanisti, učenici muzičkih škola“ Mokranjac“, „Dr Vojislav Vučković“, „Davorin Jenko“ i "Josif Marinković", ispričaće svoju priču o ugroženim životinjama i odsvirati po jednu kompoziciju. Priču će pratiti snimljeni zvuci životinja a koncertni nastup pratiće projekcija filmova o ugroženim životinjskim vrstama. Donacije s koncerta namenjene su Prihvatilištu za napuštene životinje „Pro anima“.

Nakon dve godine pauze zbog pandemije virusa korona, ljubitelji knjige ponovo će na štandovima Vulkan izdavaštva u okviru Sajma knjiga imati priliku da se druže sa najčitanijim i najpopularnijim domaćim autorima. Svoje druženje sa čitalačkom publikom prvi će u četvrtak, 27. oktobra, u Hali 1, imati jedan od najznačajnijih književnih stvaralaca mlađe generacije Dejan Aleksić, koji će svoju knjigu potpisivati od 11 sati. Nakon njega, dobrodošlicu najmlađim čitaocima poželeće i Slobodan Stanišić, poznati srpski pisac za decu i mlade, čije su poezija i proza, kao i dramsko stvaralaštvo, nagrađeni gotovo svim nagradama koje se u našoj zemlji dodeljuju u toj kategoriji. On će svoje knjige potpisivati od 12 sati.

U subotu, 29. oktobra 2022. godine u 18:00, u Cineplexx bioskopu u Delta City-ju, premijerno će biti prikazan film GAJIN SVET: To je moja planeta!, slovenačkog reditelja Petera Bratuša. Glavne uloge u filmu tumače Uma Štader, sjajni Sebastian Kavaca, publici u Srbiji poznat po ulogama u mnogim domaćim serijama među kojima je i serija „Senke nad Balkanom“, Neža Smolinsky, Ajda Smrekar, Jurij Zrnec, Enej Černe Berčič, Jana Zupančić, Primož Pirnat, Bojan Emeršič, Matej Zemljič i drugi…Publiku na premijeri pozdraviće Uma Štader koja u filmu igra glavnu ulogu 14-godišnje Gaje, Sebastian Kavaca, koji tumači lik njenog oca, reditelj Peter Bratuša i ostali članovi ekipe filma.

Pred 45. rođendan „Škozorišta“ u četvrtak, 27. 10. sa početkom u 18 časova, u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokul) biće organizovana promocija istraživanja i prateća izložba Retrospektiva i Perspektiva. Efekti kulturne participacije. Ovo značajno istraživanje Zaprokula posvećeno je važnosti inovativnih programa namenjenih deci i mladima i važnosti učestvovanja u kulturi  u detinjstvu. Istraživanje Efekti kulturne participacije ali i čitav niz drugih istraživanja Zaprokula pokazala su da su programi „Škozorište“ (1977 – 2006) i „Školigrica“ (1981 – 2006) koje je realizovao Centar za kulturu Stari Grad u Beogradu predstavljali inovativne prakse podsticanja kreativnog pristupa razvoju dece i mladih.

U saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda, Grada Beograda i Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, Produkcija OKOLO i Clear Point realizovali su  projekat “Čuvari istorije – Kosančićev venac” koji kroz savremenu digitalnu formu, obogaćenu kulturnim sadržajima i multimedijalnim informacijama, predstavlja istorijsko-kulturnu celinu Kosančićev venac. U dogovoru sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, izdvojeno je 10 značajnih objekata: Hotel Nacional, Dom Mike Alasa, Kuća Dimitrija Krsmanovića, Kuća sa bistom Kosančić Ivana, Saborna crkva, Palata Patrijaršije, Kuća Branislava Kojića, Konak Kneginje Ljubice, Kafana “Znak pitanja” i Nekadašnja Narodna biblioteka. Za svaki od objekata je kreiran video sa sadržajem koji upućuje na prošlost, odnosno istoriju tog objekta, ličnosti koje su bile u vezi sa istim, kao i današnje stanje.

Nakon izuzetno uspešnih i veoma posećenih javnih čitanja u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokul) na kojima se publika upoznala sa mladom pesničkom scenom, druga sezona ČIP-a (ovoga puta u novom značenju Čitaj I Prozu) predstaviće kuda i gde ide mlada srpska proza. Prvi ČIP 2 održaće se 28. oktobra u 19 časova u Galeriji Zaprokula. Za razliku od mladih pesnika koji često imaju prilike da se javnim čitanjima predstave publici, grupna prozna čitanja, pogotovo mladih autora, znatno su ređa. Možda se u tome i nalazi razlog za jedan od paradoksa savremene srpske književne scene – iako je proza kod publike znatno popularnija, mladi pisci su mnogo manje prisutni i prepoznati u kulturnoj javnosti za šta su i sami odgovorni. ČIP 2 će se tradicionalno održavati jednom mesečno u Galeriji Zaprokula gde će se publika upoznati sa mladim prozaistima, a akcenat će i ovog puta biti na čitanju same proze, a ne samo na razgovoru o njoj.