Domaća premijera filma „Majka Mara”, koji Mirjana Karanović potpisuje kao rediteljka, koscenaristkinja i glavna glumica, biće održana 27. marta u Cineplexx-u Ušće u Beogradu u 19 sati. Istoga dana film kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije.
Pretpremijera će biti održana 26. marta u Areni Cineplex u Novom Sadu u 19 sati.

„Majka Mara” je priča o sredovečnoj uspešnoj poslovnoj ženi i samohranoj majci, skrhanoj preranom smrću Nemanje (Pavle Čemerkić), sina jedinca. Ona se emotivno otuđuje i odbija da komunicira sa porodicom i prijateljima, ali kada upozna Nemanjinog bliskog prijatelja Milana (Vučić Perović), u odosu sa njim pronalazi utehu i mir. Zajedno otkrivaju sve više činjenica o Nemanjinom životu i smrti, što Mari pruža priliku da se suoči sa sopstvenim životom i emocijama.

Dom omladine Beograda 14. maja (21h, Amerikana) predstavlja koncert francuske grupe Nouvelle Vague, planetarnog muzičkog fenomena koji osvaja srca publike svojim jedinstvenim obradama popularne muzike XX veka! Tokom preko dvadeset godina rada, postali su više od obične grupe koja svira obrade – sinonim za istančan muzički ukus, neobične aranžmane i razbijanje stereotipa. Njihovu publiku na svim meridijanima ujedinjuje sklonost ka prefinjenom u umetnosti, slušalačka posvećenost i vrednovanje dobre pop muzike, kao i otvorenost ka nesvakidašnjim spojevima, poput pank hita u bosanova verziji!

Spektakularno veče u Muzeju iluzija Beograd!

„Iluzija o Goranu Bogdanu“ naziv je interaktivnog spektakla koji će se odigrati u utorak, 25. marta, s početkom u 20 časova u samom centru grada, u Muzeju iluzija, Nušićeva 11.
Goran Bogdan, poznati filmski i pozorišni glumac, nominovan za Oskara, jedno od najpoznatijih lica regionalne kinematografije, biće domaćin večeri i ispričaće vam svoju intimnu priču bez scenarija.

U utorak, 1. aprila, Opera i teatar Madlenianum biće domaćin posebnog događaja posvećenog jednom od najcenjenijih glumaca našeg prostora – Slavku Štimcu. Ovaj dan biće prilika da se kroz knjigu, film i pozorišnu predstavu osvetli izuzetna karijera umetnika koji je svojim autentičnim talentom obeležio jugoslovensku i srpsku kinematografiju.

Program započinje u 17 časova u gornjem foajeu pozorišta (Bel Etaž), gde će biti održana promocija monografije "Tihi heroj ekrana", posvećene Slavku Štimcu, autora Marka Misirače. Ova knjiga istražuje njegov jedinstveni glumački izraz, snažnu harizmu i ulogu u filmskoj istoriji regiona.

Koncepcija: Anđelo Đoje, kustos Mauricijo Korado.
Kustos postavke u Muzeju primenjene umetnosti: Biljana Jotić.

U poslednjim godinama, naučna zajednica koristi termin „Antropocen" da označi promene koje utiču na celokupno okruženje u kojem su se Homo sapiensi razvijali i koje smo mi izmenili. To je reč koja označava uticaj ljudi na planetu i efikasno daje glas istinama, strahovima, sumnjama, nadama i sveobuhvatnoj svesti koja je neizbežna u ovim vremenima. Prošlost koju se sećamo je završena, sve što nas okružuje je drugačije nego pre, sadašnjost se promenila, a budućnost više nije ono što je nekada bila. Iznenada su pravila i scenariji koje smo koristili do sada postali zastareli. „Sada" je sastavljeno od novih i hitnih pitanja - Šta možemo da uradimo? Koji će biti alati za ono što dolazi posle? Koje scenarije možemo da očekujemo? Koje probleme treba da rešimo?

Tools for After Design je izložba koja sumira inovacije u kulturi dizajna u Italiji sa oko 50 stvarnih objekata, slika i video materijala. Kako će dizajn i arhitektura izgledati posle ovoga? Koju ulogu dizajn treba da ima u eri Antropocena?

U četvrtak, 13. marta 2025. godine, s početkom u 20 časova, u Ustanovi kulture Gvarnerijus biće održan humanitarni koncert „Melodije sa Velikog platna”. Nastupiće Conosance duo koji čine vokal Dejan Janošević i pijanistkinja i vokal Ana Stefanović. Na programu koncerta su kompozicije iz kultnih filmova o Džejms Bondu, mjuzikla „The Sound of Music“, „Doručak kod Tifanija“, kao i autorske numere umetnika. Kao specijalan gost koncerta nastupiće hor Ane Stefanović.

Gosti koncerta : Hor Ane Stefanović

Program: Kompozicije iz kultnih filmova o Džejms Bondu, mjuzikla „The Sound of Music“, „Doručak kod Tifanija“, kao i autorske numere

Ulaz slobodan, dobrovoljni prilog je poželjan.

U Kulturnoj stanici Barka, u subotu, 15. marta sa početkom u 19 časova održaće se premijera filma „Sto godina Žene".

Istorijsko-dijaloški dokumentarac o životu Milice Tomić, s posebnim osvrtom na njen novinarsko-urednički rad i časopis „Žena", najznačajniji časopis za emancipaciju žena s početka 20. veka.

Dokumentarac se sastoji od biografske priče o Miličinom životu, debate o njenom radu i člancima u časopisu „Žena", kao i komentara na današnje naslove u novinama i to kako je tekla emancipacija žena u poslednjih sto godina posredstvom štampanih medija.

Konkurs se raspisuje u znak sećanja na pesnika Novicu Tadića, čiji je opus obeležio srpsku poeziju na razmeđu 20. i 21. veka i čiji autorski status prevladava sve poetičke i druge podele na aktuelnoj književnoj sceni, a u cilju podsticanja stvaralaštva mladih pesnika na srpskom jeziku. Konkurs je prvi put raspisan 2018. godine.

Pravo učešća na konkursu imaju pesnici koji u trenutku raspisivanja konkursa nisu navršili više od 35 godina života i koji pišu na srpskom jeziku, bez obzira u kojoj državi žive.

Neobjavljene rukopise pesničkih zbirki, obima do 80 autorskih stranica, autori treba da dostave isključivo elektronskom poštom, u PDF formatu sa naznakom: Konkurs „Novica Tadić".

Druženje s autorom hit romana koji su osvojili region.

Zbog izuzetnog interesovanja poštovalaca proze Miodraga Majića, autor bestselera Deca zla i Ostrvo pelikana, koji je postao pravi izdavački fenomen, organizuje dane druženja sa svojim čitaocima u više gradova u Srbiji. Potpisivanje knjiga u Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu biće jedinstvena prilika da se čitaoci upoznaju s autorom i razmene utiske o njegovim delima koja su izazvala veliku pažnju u celom regionu.

Poznati sudija i pisac, Majić je svojim književnim radom pomerio granice žanra i uneo novu dimenziju u domaću književnost. Njegovi romani Deca zla, Ostrvo pelikana, Rudnik, Pod tuđim suncem i zbirka priča U ime naroda postali su nezaobilazni naslovi za sve koji vole napete, promišljene i duboko uznemirujuće priče. Njegovo prvo delo, Deca zla, adaptirano je u istoimenu seriju koja je osvojila pasionirane ljubitelje trilera.

MADLENIANUM – MESTO GDE UMETNOST OŽIVLJAVA

Ako tražite večeri ispunjene strašću, emocijama i vrhunskim umetničkim doživljajem, Madlenianum je prava adresa. Ove sezone, repertoar donosi spektakl za sva čula – od duboko emotivnih drama i duhovitih komedija do raskošnih opereta i koncerata koji diraju dušu.

Svaka predstava u Madlenianumu donosi poseban doživljaj, a svako veče u ovom teatru i operi postaje priča koju ćete želeti da ponesete sa sobom. Izaberite svoju omiljenu ili – još bolje – ne propustite nijednu!

Specijalna praznična akcija traje do 9. marta

Dan žena je prilika da duboko promislimo o ženama koje su oblikovale naš svet – svojom snagom, hrabrošću, upornošću i nežnošću. Najlepši poklon koji možete darovati dragoj dami jeste onaj koji će dotaknuti njenu dušu i um. Stoga, pokloniti knjigu ženi znači pokloniti joj mogućnost da zaroni u svet u kojem može da pronađe sebe, da prepozna svoju snagu, da se suoči sa sopstvenim nesigurnostima.

Povodom Dana žena, od 27. februara do 9. marta, akcija na sajtu vulkani.rs donosi do 50% popusta na odabrane naslove. Iskoristite ovu priliku da poklonite ženi koju volite knjigu koja će je inspirisati, osnažiti i pomoći joj da otvori novo poglavlje u svom životu.

Izložba “Jan Knjazovic - sto godina od rođenja pionira umetnosti naive” otvorena je 20. februara u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini.

Ivana Bašičević Antić, direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti, povodom otvaranja izložbe je istakla: “Posle jednog perioda u kome se Muzej malo više bavio savremenom scenom i art brut umetnošću, autorima koji su preispitivali momenat margine i problema definisanja u savremenoj umetnosti, sada se vraćamo u, stručno gledano, čisto područje onoga što čini istorijsku osnovu naivne umetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji. Janom Knjazovićem se ne bavimo samo zbog stogodišnjice njegovog rođenja, već i zato što pričamo o umetnicima koji su bili pioniri naivne umetnosti, gradili autentičan umetnički stil i imali slobodu da zaista u potpunosti rade po svom nahođenju”.