Barcelona Flamenco Ballet predstavlja svoj najambiciozniji i najrevolucionarniji projekat - „Romeo i Julija“ u nedelju 8. novembra 2026. u 20.00 u MTS Dvorani.

Ovaj novi atrkativni flamenko balet reinterpretira besmrtno delo Vilijama Šekspira, baveći se univerzalnim temama kao što su borba između ljubavi i mržnje, porodica i identitet. Predstava na nov način otkriva originalnu priču kroz strast flamenka, suptilnost savremenog plesa i bogatstvo džeza. Zahvaljujući svojoj emocionalnoj dubini i osloncu na tradiciju, ova umetnička postavka postaje idealno sredstvo za prenošenje patnje i strasti glavnih junaka.

Ana Štajdohar i Girls, Boys and Toys (poznati i kao GBT band) će 20. novembra u BitefArtCafeu održati koncert pod nazivom "U zemlji čuda". Čućete Aninu autorsku muziku, pesme iz perioda Tap 011 i omiljene domaće pop hitove, a na sceni će joj se pridružiti i drage kolege i prijatelji Ivana Peters, Nataša Guberinić, Aleksa Jelić i Nikola Kojo!

Od Milanskog edikta iz 313. godine, kojim je hrišćanima omogućena sloboda veroispovesti, do Konstantinove podrške Crkvi i sazivanja Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, careva uloga ostavila je dubok trag u oblikovanju odnosa između hrišćanstva i političke vlasti. Njegovo nasleđe pokreće i šire pitanje koje ostaje aktuelno do danas: gde se završava politički interes, a počinje religijsko uverenje, i mogu li se vera i politika u potpunosti razdvojiti?

Ko još sme sebe da nazove nedužnim?
Artur Miler napisao je dramu „Posle pada" dve godine nakon smrti Merilin Monro, svoje nekadašnje supruge, a njen prijem obeležio je jedan od najtežih perioda njegove karijere. Šezdeset godina kasnije, ovo delo postavlja pitanje na koje niko od nas nema pripremljen odgovor: ko još sme sebe da nazove nedužnim?

U okviru Serbia Fashion Weeka, u sredu, 28. oktobra, biće predstavljeni autentični kostimi iz opere „Carska nevesta" Nikolaja Rimskog-Korsakova, čija je produkcija u pripremi u Srpskom narodnom pozorištu.

Izložba i revija kostima publici će približiti vizuelni svet ove opere, smeštene u Rusiju 16. veka, u vreme vladavine cara Ivana Groznog. Autentični kostimi, oslonjeni na istorijski i estetski kontekst epohe, otkrivaju značaj kostimografije u oblikovanju scenskog identiteta i atmosfere operskog dela.

Prvo veče kasnog večernjeg programa 42. Beogradskog džez festivala, 22. oktobra od 22.45 časova u sali Amerikana Doma omladine Beograda, donosi susret sa istaknutim predstavnicima savremene evropske i američke džez scene kroz dve različite muzičke poetike. Švajcarac Andreas Schaerer i Španac Daniel García Diego spajaju izuzetnu vokalnu ekspresivnost i pijanistička istraživanja, dok Arun Ramamurthy sa svojim triom gradi most između karnatske tradicije južne Indije i savremenog džeza.

Ova dva koncerta otvaraju prostor za muziku u kojoj se improvizacija ne zaustavlja na granicama žanra, već postaje način povezivanja različitih kulturnih i umetničkih iskustava.

Ko bi rekao da kroz jednu gročansku ulicu možete prošetati od Rimskog carstva, preko Carigradskog druma, do vremena kada je Grocka bila mesto susreta umetničke i društvene elite?

Upravo takvo putovanje kroz vreme očekuje posetioce u subotu, 10. oktobra od 12 časova, u okviru „Dana evropske baštine 2026“, na promenadi „Čuvari nasleđa“ – „Rimskim putem i Carigradskim drumom do srpskog glamura“.

Ljubitelje klasike očekuje bogat koncertni program sledeće nedelje u Gvarnerijusu.

U utorak, 06. oktobra (20h) nastavlja se ciklus “25 koncerata za 25 godina Gvarnerijusa” a posetioce očekuje koncert višestruko nagrađivanih mladih umetnika - pijanistkinje Sare Stamatović i baritona Filipa Vučića. Sara Stamatović trenutno je na doktorskim studijama Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu i dobitnica je brojnih nagrada i priznanja na domaćim i međunarodnim pijanističkim takmičenjima. Bariton Filip Vučić završio je osnovne i master studije na Fakultetu muzičke umetnosti a njegov umetnički rad obuhvata operski, koncertni i kamerni repertoar. Na programu su dela Šumana, Čajkovskog, Ljubice Marić i Jakova Gotovca.

Pijanistkinja, kompozitorka i multimedijalna umetnica Irina Dečermić nastupiće na ovogodišnjem BUP BAP festivalu koncertom „Zvučne niti“, koji će biti održan 14. oktobra 2026. godine u 20 časova u Bioskopu Balkan. Pored Dečermić za klavirom, na sceni će nastupiti Sara Fotros (daf drum), Iannis Psallidakos (glas i alikvotno pevanje) i Milan Jacobs (violina), u programu koji povezuje minimalizam, savremenu muziku i drevne vokalne tehnike.

Nakon skoro 50 godina od snimanja, pet zaboravljenih kompozicija grupe Meta Sekcija biće objavljeno na albumu Inventions, Projections and Conjectures: Lost Yugoslav Jazz-Funk Sessions (1978) nove diskografske kuće Non Aligned Records.

Bend su 1975. godine osnovali njegov idejni pokretač Boris Kovač na duvačkim instrumentima, Aleksandar Dujin – Duja na klavijaturama, Aleksandar Kravić – Caki na basu i prerano preminuli Siniša Sekulić – Sekula na bubnjevima. Kao gost na snimcima pojavljuje se gitarista Ištvan Bognar – Ečika.

Kada je aukcijska kuća Christie's u Njujorku 2018. godine ponudila na aukciji delo „Portrait of Edmond de Belamy“, pitanje više nije bilo samo šta umetnik može da napravi uz pomoć tehnologije, već i - može li algoritam sam da stvori umetničko delo?

Portret je prodat za 432.500 dolara, čak 40 puta više od početne procene, čime je ušao u istoriju kao prvo delo generisano veštačkom inteligencijom koje je prodato na aukciji velike međunarodne aukcijske kuće.

Od 1. do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu će biti održano četvrto izdanje Belgrade Art Meets Science Festivala, interdisciplinarnog programa koji povezuje umetnost, nauku, tehnologiju i savremeno društvo.

Ovogodišnji festival otvara pitanja koja se nalaze u pozadini tehnološkog sveta koji svakodnevno koristimo: odakle dolaze materijali od kojih su napravljene naše tehnologije, ko i šta plaća njihovu ekstrakciju, kakve tragove ostavljaju u prirodi i kako tehnologija menja naš odnos prema materiji, životu i planeti?