U nedelju, 30. avgusta 2026. godine, od 10 do 18 časova, Muzej afričke umetnosti u Beogradu postaće prostor zajedničke igre, razumevanja i podrške – za decu, roditelje, stručnu javnost i sve koji veruju u značaj ranog detinjstva.

Manifestacija DAN RANOG DETINJSTVA, koju u saradnji sa Muzejom afričke umetnosti organizuje udruženje „Žute Patalone – Inicijativa za proučavanje detinjstva i Koncept inkubator društvene odgovornosti“, održava se ove godine po šesti put ovoga puta pod sloganom „Vratimo detinjstvo deci. Održivost počinje u detinjstvu.“ Dan ranog detinjstva nastao je sa misijom da pažnju javnosti usmeri na presudan značaj ranog, formativnog perioda - vremena u kojem se postavljaju temelji odnosa prema sebi, drugim ljudima i svetu. Zato rano detinjstvo nije samo pitanje razvoja pojedinačnog deteta, već jedan od najvažnijih društveno odgovornih zadataka i pitanje budućnosti čitavog društva.

U subotu, 29. avgusta, u Dorćol Platzu biće predstavljen projekat ROMA SOUL FOOD. Posle promocije u Sloveniji ovaj specifični projekat koji spaja romsku muziku sa gastronomijom biće predstavljen i u Beogradu. Celodnevni susret sa romskom kulturom uz koncert Džipsiija, grupe Pretty Loud i Ivana Kurtića u srcu Beograda - uz slobodan ulaz.

Ulaz se ne naplaćuje, ali je potrebno prijavljivanje putem OVOG linka.

U godini kada beogradski Silosi slave pet godina rada, svakako jedna od najpopularnijih gradskih manifestacija „Pod sjajem zvezda" održaće se takođe po peti, jubilarni put u subotu 22. i nedelju 23. avgusta! Događaj koji je brzo postao deo beogradske tradcije, zamišljen je da okupi sve generacije na jednom mestu, gde unuci vode bake pod ruku, odrasla deca svoje starije roditelje, kao i mlade porodice decu i prijatelje, pa sve do tinejdžera kojima se prosto igra uz neprolazne hitove. „Pod sjajem zvezda" i ovog vikenda okupiće više od deset hiljada posetilaca od nula do preko stotinu godina mladosti na dunavskom keju ispred monumentalnih zidina Silosa, svojevrsnog doma kulture i buduće najveće svetske galerije na otvorenom.

Sivert Høyem, jedan od najistaknutijih norveških umetnika, poznat i kao frontmen grupe Madrugada, a I po svojoj hvaljenoj solo karijeri, vraća se u Beograd sa svojim bendom, u utorak, 15. septembra, 2026. godine na Zappa Barku (Kej kod Kule Nebojša) sa početkom u 21 čas sa turnejom koja slavi i prekretnice i nove početke.

Deveti Dunav Film Fest biće održan od 21. do 26. avgusta u Smederevu, pod pokroviteljstvom grada Smedereva i u organizaciji Centra za kulturu Smederevo.

Tokom šest festivalskih dana biće prikazano 40 filmova u četiri programske celine, na atraktivnim lokacijama širom grada - u Malom gradu Smederevske tvrđave, Dunavskom parku, na Platou kod Karađorđevog duda i u Centru za kulturu Smederevo. Festival tako i ove godine spaja filmski program sa jedinstvenim ambijentima grada na Dunavu.

Ulična moda već dugo ne trpi kompromise. Dinamični dani zahtevaju kombinacije u kojima se osećamo potpuno slobodno, a izgledamo kao da smo upravo sišli sa modne piste. Spontani odlasci na jutarnju kafu, dnevne obaveze i večernja druženja traže komade koji spajaju sportsku estetiku i funkcionalnost. Upravo u tom međuprostoru je nastala adidas Originals HYPERBOOST EUPHORIA patika koja je ponela titulu centralne figure ulične mode ove sezone.

Tango Džez kvartet, argentinski sastav koji više od dve decenije pomera granice između dva muzička sveta, ponovo u Beogradu! Čuveni kvartet nastupiće u Ustanovi kulture Gvarnerijus u nedelju, 23. avgusta 2026. godine u 20 časova, na koncertu „Arhitektura strasti – Tango: od nastanka do Pjacole“. Publiku očekuje uzbudljivo putovanje kroz istoriju tanga – od njegovih korena, tradicionalnog zvuka i prepoznatljive argentinske melanholije, do revolucije koju je u ovaj žanr uneo jedan od najvećih muzičkih inovatora 20. veka – Astor Pjacola.

U svom romanu Bes katalonski pisac Sebastija Alzamora ogoljava savremeni mediteranski pejzaž, skidajući sa njega idealističke nijanse turističkih brošura kako bi prikazao trulež koja se krije ispod. Knjiga pred čitaoca postavlja ogledalo u kojem se reflektuje svet okovan masovnim turizmom, korupcijom i odsustvom osnovne ljudske empatije.

Opera i teatar Madlenianum  otvoriće sezonu 29. septembra premijerom dramske predstave na Velikoj sceni nastaloj prema čuvenom romanu „Madam Bovari“ Gistava Flobera. 

Komad nazvan „Ja Ema“ sa podnaslovom „Ljubavni život Eme Bovari“ napisala je Tanja Mandić Rigonat koja će i režirati predstavu o čuvenoj buntovnici koja razbija norme ponašanja žene sa sredine XIX veka i bori se za život po svojim merilima slobode.

Živimo u vremenu u kojem klimatske promene i devastacija prirode više nisu samo apstraktni naslovi iz vesti, već hronični unutrašnji nemir koji sve snažnije oblikuje mentalno zdravlje savremenog čoveka. Ovaj fenomen danas prepoznajemo kao eko-anksioznost - dubok, često parališući strah od ekološke katastrofe i gubitka bezbednog prostora za život. Ona se ne manifestuje samo kroz panične napade ili teskobu zbog neizvesne budućnosti, već i kroz suptilni osećaj otuđenosti i beznađa koji najdrastičnije pogađa mlade generacije. Naša potreba za sigurnošću zabarikadirana je iza hladnog uokvirenog betona savremenih habitata, dok oko nas tihi kolaps biodiverziteta briše svet kakav poznajemo.

Monodramu “Milunka” Vesne Stanković, o heroini srpskih oslobodilačkih ratova Milunki Savić, publika će imati priliku da pogleda u nedelju 26. jula u 20.30 časova u Konaku kneginje Ljubice. Reditelj predstave je Petar Stanojlović. 

“Milunka” je spovest u interpretaciji glumice Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Vesne Stanković. - To je lična ispovest u prvom licu žene ratnika, o životu i smrti, ratu, Srbiji i njenoj istoriji, iz ugla žene borca koja je dobila mnoga najviša odlikovanja (orden za hrabrost, Karađorđevu zvezdu sa mačevima, medalju Miloš Obilić, jedina žena u svetu odlikovana Francuskim Ratnim krstom sa palmom, dva ordena Legije časti...)

Dok smo na godišnjem odmoru najčešće biramo da smo u blizini vode, mora, reke ili jezera jer voda rashlađuje i pruža mogućnost otvorenog pogleda dok nam misli slobodno lutaju, a um se smiruje.

Zbog toplog vremena, dodira sa vodom i kupanja i tuširanja nakon toga, tokom odmora se stalno „mackamo“ - nanosimo preparate za zaštitu od sunca, mažemo se losionima i kremama, osvežavamo hidrantnim sprejovima...Zato nije slučajno što upravo na odmoru primećujemo da naša koža izgleda negovanije, glatkije i blistavije.