U Operi i teatru Madlenianum priprema se savremeni plesni komad pod naslovom Grand Hotel, koji će svoju premijeru imati na Velikoj sceni u nedelju, 28. marta 2021. od 19 časova, a prva repriza je 1. aprila. Ova nesvakidašnja predstava, u koreografiji Aleksandra Ilića i režiji Aleksandra Nikolića, ne prati ilustrativno istoimeni film, već se bavi vremenom, preispitivanjem likova zatvorenih u prostoru jednog hotela. Situacija koje smo i sami bili svedoci tokom dana izolacije. Šta bi se dogodilo kada bi vreme i prostor mogli da se vrate unazad? Kada bismo propustili neki susret i kada nikada ne bismo sreli najboljeg prijatelja, oca, ljubavnicu? – pita se reditelj predstave Aleksandar Nikolić. Muziku predstave je uradila Ana Krstajić, scenografiju Žorž Draušnik, a kostim Aleksandra Karović. Igraju Mojca Majcen, Branko Mitrović, Jakša Filipovac i Ognjen Vučinić. Vreme je neuhvatljivo, nepovratno, ponekad surovo, konfuzno, tačno i netačno. U Grand Hotelu vreme je zaustavljeno u lepoti, zavodljivosti i erotici likova.

Predstojeći, 49. Međunarodni filmski festival – FEST, održaće se od 2. do 11. aprila 2021, u organizaciji Centra beogradskih festivala (CEBEF), pod pokroviteljstvom Grada Beograda i uz podršku Ministarstva kulture i informisanja. Festival se ove godine održava pod sloganom „Povratak u budućnost“ sa namerom da kao najveća i nadaleko poznata filmska manifestacija u zemlji i regionu, doprinese ponovnom oživljavanju bioskopskih platna i povratku filmske publike u bioskope. Direktor CEBEF-a Damir Handanović je izjavio da je CEBEF uprkos teškim trenucima sa kojima se ceo svet suočio, ostao istrajan u nameri da svojoj vernoj publici prikaže najnovija ostvarenja savremene kinematografije. Istakao je da je od velikog značaja za Beograd održavanje ovakvog kulturnog događaja u vremenima kada je u većini zemalja Evrope na snazi potpuna blokada. ,,S posebnom pažnjom selektovan, ovogodišnji festivalski program predstaviće više od 70 premijernih filmova najnovije svetske kinematografije u 7 programskih celina, koje će publika moći da pogleda u bioskopskim salama Sava Centra, Kombank dvorane, Doma omladine Beograda i Cineplexx-a.

Posetite izložbu radova Petra Omčikusa, povodom 70 godina od njegove prve samostalne izložbe. Izložba je postavljena u dva izlagačka prostora ARTE galerije – Kralja Milana 3 i Andrićev venac 12. Zvaničnog otvaranja neće biti, ali vas pozivamo daje galerija otvorena za posetioce koji mogu posetiti izložbu od 10 do 20 h radnim danima i subotom, a nedeljom od 10 do 18 h. Omčikus od rane mladosti samostalno formira svoj sistem vrednosti i ideale, svesno se izmeštajući van glavnog toka misli i delovanja sredine u kojoj se nalazi. Prevazilazeći određenja vokacije i strasti, slikanje za Petra Omčikusa predstavlja potrebu koju zadovoljava neposredno, iskreno i nezavisno od konteksta sredine i vremena u kojima se formirao, sazrevao i razvijao kao umetnik – stoji zapisano u programu izložbe Anđele Maletić, istoričara umetnosti. Petar Omčikus je rođen 6. oktobra 1926. u Sušaku (Rijeka). Mesto rođenja i prizori sa kojima je rastao, definisaće njegov slikarski izraz. Deo života provodi u Beogradu, kada sa kolegama sa Akademije odlazi u Zadar, postavši jedan od članova Zadrske grupe.

U neobičnom retro ambijentu čuvenog beogradskog zdanja, zgradi BIGZ-a, danas je završeno snimanje nove ambiciozne igrane televizijske serije „Azbuka našeg života“. Projekat realizovan u saradnji produkcijske kuće Contrast Studios i Telekoma Srbija, nastao je po motivima popularnih romana poznate srpske autorke Mirjane Bobić Mojsilović. Uprkos poteškoćama zbog epidemije virusa, nakon šezdeset snimajućih dana na najlepšim beogradskim lokacijama, u inspirativnoj i pozitivnoj atmosferi, ekipa serije „Azbuka našeg života“, na čelu sa rediteljkom Jelenom Bajić Jočić, danas stavlja tačku na ovaj deo posla i ulazi u fazu postprodukcije. „Ovo je neka vrsta savremene bajke“, objašnjava rediteljka. „To je priča o naizgled srećnim ljudima koji imaju novac, moć, uspeh, kratkotrajna zadovoljstva. Ipak, u vrtlogu savremenog načina života oni gube ono najdragocenije – gube jedni druge“. Uverena u uspeh serije jer se, kako kaže, radi o uvek aktuelnoj ljudskoj priči koja ne poznaje granice i nacije, Jelena Bajić Jočić dodaje: „Uživali smo stvarajući ovu seriju. Cela ekipa, zajedno sa mnom i glumcima, delila je tu iskričavu pozitivnu stvaralačku energiju i ja sam sigurna da će i gledaoci to osetiti i uživati“.

Romantična komedija "PREVIŠE LIČNO" u naše bioskope stiže 4. februara. Sjajnu glumačku ekipu čine Branislav Trifunović, Janko Popović Volarić, Predrag Miki Manojlović, Eliška Balzerova (Eliška Balzerová), Tatijana Dikova (Tatiana Dyková), Petra Hžrebičkova (Petra Hřebíčková), Luboš Kostelni (Ľuboš Kostelný), Marijan Mitaš (Marián Mitaš). PREVIŠE LIČNO je film o ljubavi, u kojem se svi mogu prepoznati. Tri tople priče, ispričane na duhovit i iskren način, ulepšaće vam veče, možda doneti neku novu ljubav ili probuditi onu davno zaboravljenu. Ovo je film posle kojeg ćete se svi osećati bolje i zato ne propustite da ga pogledate na velikom platnu vašeg omiljenog bioskopa. Simpatičan, emotivan i životan, film PREVIŠE LIČNO snimljen je prema istoimenoj knjizi, bestseleru književice Evite Tvardzik Urbaníkove, a režiju potpisuje Marta Ferencova. Film govori o tri žene koje se poznaju ili upoznaju.

GOSTOVANJE ZAGREBAČKOG PLESNOG ANSAMBLA  - REVEL REVEL U BITEF TEATRU 6. februara u 19h - Posle mnogo godina, Zagrebački plesni ansambl ponovo gostuje u Beogradu, koreografskim delom Rozer Lopes Espinoze Revel Revel.  Ekipu predstave čini pet žena, pet različitih univerzuma koji ipak dele zajedničke imenitelje, poglavlja istorije, pređene puteve. I, možda više od svega, spremnost da propituju prirodu vlastitih sloboda, u međusobnom preplitanju i amalgamiranju, čiji je ishod čista radost. Njihovo slavljenje je stav, ne beg. Njihov izbor radosti usred haosa i tektonskih promena kroz koje prolazi naš svet gleda u nas širom otvorenih očiju. Šta vi vidite dok im uzvraćate pogled. REVEL REVEL - Lepota će biti grčevita, ili je neće biti (André Breton, Nađa). Noćno okupljanje. Mesto slavljenja. Vreme prepuštanja.

Osmi put za redom, Beogradski festival igre i Jugoslovenska kinoteka priređuju reviju filmskih i dokumentarnih ostvarenja pod nazivom Dani igre. Projekcije su planirane u periodu od 18. do 21. februara, 2021. godine u popodnevnim i večernjim terminima. Pored kultnih filmova koji će obradovati sve ljubitelje igre, publika će moći da otkrije nekoliko sasvim novih filmskih naslova. Deo programa ovogodišnje manifestacije je posvećen važnim produkcijama koje su gostovale u okviru prethodnih izdanja Beogradskog festivala igre, a koje je snimila i sačuvala Redakcija kulturnog programa Radio televizije Srbije. Tako ćemo se podsetiti nastupa Holandskog teatra igre (koreografi Jirži Kilijan, Ohad Naharin), Baleta iz Maribora (koreograf Edvard Klug), kanadske trupe Kidd Pivot (koreograf Kristal Pajt) i španske trupe La Veronal (koreograf Markos Moro). Glavni program 18. Beogradskog festivala igre počinje nastupom Kompanije Dimitrisa Papajoanua, i to 20. marta, na sceni Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu.

Preko brana, kroz cevi, pored bagera i zlih investitora, kap po kap u Dorćol Placu, Dobračina 59, se otvara izložba "Mini hidroelektrane – maksi razaranje" u četvrtak, 28. januara u 18.00 časova. Izložu se radovi prispeli na konkurs sa temom: „Mini hidrocentrale-maksi razaranje“. 84 odabranih karikature od 350 pristiglih, od preko 100 autora iz 40 zemalja. Predstavićemo karikature, autore, pobednike, žiri, katalog. Izložba će naterati posetioce da se zamisle možda i reaguju.. Kako? To samo oni znaju ili će saznati posle posete izložbi. Govoriće, kratko: Jugoslav Vlahović, Iva Marković, Nebojša Redžić. Kao ulaznica može da posluži račun za struju, izvod iz matične knjige rođenih, u mestu koje je na reci (Beograđani opet u prednosti–imaju dve reke), foto vode, reke, kapi na mobilnom telefonu. Ako nemate ništa od toga, ništa. Dobrodošli! Do poslednje kapi!

Filozofsko-psihološki roman Milanka Govedarice oduševiće čitaoce! Smisao erosa i ljubavi počinje razmatranjem prirode erosa, erotskih doživljaja i erotskih aktivnosti, koji su ljudima očigledniji, sa težnjom da se što potpunije objasni ljubav, koja je tajanstvenija i uzvišenija. Još je u starogrčkoj mitologiji Eros smatran božanstvom stvaranja i života. Njegova važnost ogleda se u tome što je on jedan od prvonastalih bogova koji se sam stvorio pre nastanka vremena i koji daruje sam život. Energija erosa i ljubavi pokretač je života iz koga sve nastaje i koji se ne može prekinuti. Nakon izlaganja o komponentama čovekovog erotskog iskustva (erotska žudnja, erotski odnosi i erotsko uživanje), u kontekstu Fukoovih i Batajevih istraživanja, autor je sažeto predstavio različita stanovišta o erosu i ljubavi u domenima današnje seksologije, erotike i filozofije ljubavi. Nastojeći da pomenute teme osvetli iz različitih perspektiva, autor je u sadržaj ove knjige inkorporirao zapise o erosu i ljubavi koje su za sobom ostavili stari Grci, mislioci hrišćanstva, Frojd i postmodernisti, i posebno veliki egzistencijalističko-personalistički mislioci: Kjerkegor, Sartr, Jaspers, Šeler, Berđajev i Janaras.

Sa novogodišnjim praznicima, na Superstar TV kanal stiže i nova humoristička serija „Drim tim“ inspirisana legendom o zvezdarskom Maradoni, odnosno čuvenom Ingetu sa Bulbuldera. Urnebesna priča, nastala u produkciji Telekoma Srbija i Zillion filma, prati sudbinu malog kluba iz Beograda u ambicioznom pohodu na vrh lestvice nacionalnog fudbala, a emitovaće se na Superstaru od 2. januara, svake subote i nedelje od 21 čas. „Telekom Srbija je za kratko vreme postao vodeći producent TV sadržaja u regionu i sinonim za proizvodnju najboljih domaćih serija različitih žanrova. ’Drim tim’ je priča puna humora, priča o velikim snovima i željama ’malog ’ čoveka i fudbalskog entuzijaste, globalna i bliska svakome. Samim tim, verujem da će, kao i naše ostale serije, i ’Drim tim’ brzo osvojiti publiku i svima doneti dobro raspoloženje tokom predstojećih praznika”, izjavio je Vladimir Lučić, generalni direktor kompanije Telekom Srbija. Reditelj serije je Dejan Zečević, dok scenario potpisuje Miloš Radović. Čuveni srpski glumac i producent, Lazar Ristovski, tumači glavnog junaka - Iliju Iku Srdića, fudbalskog fanatika i oca jedanaest sinova.

Ulaznice za najiščekivaniji film godine su u prodaji! Najiščekivaniji film ove godine, ,,Čudesna žena 1984“ konačno na velikom platnu Cineplexx bioskopa u Beogradu, Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu, od četvrtka 24. decembra. Ulaznice su u prodaji. Talas odlaganja premijera i bioskopske distribucije filmova zapljusnuo je i nastavak priče o Dajani Prins, međutim, kraj godine donosi sjajne vesti za ljubitelje sedme umetnosti, poštovaoce DC Univerzuma i posetioce Cineplexx bioskopa. ,,Čudesna žena 1984“ zablistaće na velikom platnu od četvrtka 24. decembra, a ulaznice za ovaj blokbaster već su u prodaji na blagajnama svih bioskopa Cineplexx, kao i putem sajta i Cineplexx aplikacije. Gal Gado se vratila ulozi hrabre Amazonke u nastavku velikog DC hita iz 2017. godine koji je postao akcioni film s najvećom zaradom u istoriji i koji je režirala žena. I ovaj je nastavak režirala Peti Dženkins.

Izdavačka kuća Prometej tokom naredne nadelje organizuje promocije posvećene Kulturi sećanja. Pozivamo Vas da budete naši gosti i ispratite predstojeće događaje: Saša Marković VASA STAJIĆ I NOVI SAD – u ponedeljak 21. decembra sa početkom od 12 časova – Galerija IK Prometej, Svetozara Miletića 16, Novi Sad // Franja Petrinović NOVI SAD U DELIMA ALEKSANDRA TIŠME – u utorak 22. decembra sa početkom od 12 časova – Galerija IK Prometej, Svetozara Miletića 16. Novi Sad // NOVI SAD NA VETRU Kako se živelo u Novom Sadu krajem tridesetih godina XX veka – u sredu 23. decembra sa početkom od 12 časova – Galerija IK Prometej, Svetozara Miletića 16, Novi Sad. Sve promocije možete pratiti i online putem Fejsbuk stranice Prometej Novi Sad. Dana 15. decembra u prostorijama Vukove zadužbine u Beogradu sastao se Žiri Nagrade DEJAN MEDAKOVIĆ za 2020. godinu i doneo odluku da ovu Nagradu dodeli Dejanu Vukićeviću za knjigu NON IMPRI­MA­TUR ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu (Biblioteka „Vlada Akse­nti­je­vić“, Obrenovac; Biblioteka „Dimitrije Tucović“, Lazarevac).