Dom kulture Studentski grad iz Beograda, u partnerstvu sa Studentskom asocijacijom Univerziteta u Novom Sadu organizuje 28. aprila performans i performativnu izložbu u Kreativnom distriktu u objektu Svetionik, koju će prisutni moći da pogledaju u okviru programskog luka Budućnost Evrope, od 29. aprila do 15. maja. Godina titule Evropske prestonice kulture dobra je prilika da, umesto jezika brojki i fakultetskih ocena, zavirimo u do sada nedovoljno obrađenu temu svakodnevnice studentskog života u kampusu. Istraživanje, performans i performativna izložba „Oni žive – studentski životi otkriveni kroz kontekstualne umetničke prakse” pokušaće da dočara svakodnevnicu studenata u Novom Sadu, od osnivanja prvog studentskog doma 1961. godine do danas.

Predstavom "Od raja do beznjenice", Centar za afirmaciju kulturne baštine Dunđerskih iz Bečeja, u saradnji sa hotelom "Moskva", počinje akciju upoznavanja beogradske publike sa značajem Dunđerskih -  najmoćnije i najbogatije srpske porodice u austrougarskoj monarhiji. Centralno mesto ovog programa čini upravo predstava o velikoj ljubavnoj drami između Laze Kostića i Lenke Dunđerski. "Od raja do beznjenice" /beznjenica - kovanica Laze Kostića koja označava život bez nje/  je drama o velikoj ljubavi najvećeg pesnika srpskog romantizma Laze Kostića i Lenke Dunđerski, kćeri najmoćnijeg i najbogatijeg Srbina u Austrougarskoj carevini - Lazara Dunđerskog! Arhitektura, enterijer, istorijski značaj hotela "Moskve" pokazao se kao srećno rešenje da se predstava izvede i u Beogradu - 27. aprila u 20.00 sati.

Od 15. aprila 2022. godine u četiri izlagačka prostora ARTE galerije u Beogradu (Andrićev venac 4, Andrićev venac 12, Kralja Milana 3 i Svetogorska 29) biće otvorena nova izložba u okviru projekta Kolekcionar kao kustos i selektor, čiji je fokus na umetničkim delima velikog formata. Na izložbi će biti prikazane slike, radovi na papiru i skulpture autora od kojih izdvajamo imena: Milan Konjović, Petar Lubarda, Lazar Vozarević, Mira Brtka, Dado Đurić, Vladimir Veličković, Ljuba Popović, Mića Popović, Petar Omčikus, Damnjan, Bora Iljovski, Mrđan Bajić i Dušan Džamonja. Zbog svojih dimenzija, ali i činjenice da dela pripadaju privatnim kolekcijama, javnost do sada nije imala priliku da vidi većinu dela predstavljenih na ovoj izložbi.

U knjižarama širom Srbije 18. aprila pojaviće se nova knjiga svetskog bestseler autora Gijoma Musoa „Neznanka sa Sene”, u izdanju Vulkan izdavaštva. Od danas, do pojave knjige u knjižarama, na sajtu www.vulkani.rs, nova Musoova knjiga može se nabaviti po 30 odsto sniženoj ceni. Sudeći prema reakcijama publike u svetu, novi intrigantni, misteriozni triler najprodavanijeg francuskog pisca neće razočarati ljubitelje njegovih nadasve uzbudljivih romana. Šta više, osvojiće pažnju i onih koji su propustili da uživaju u Musoovim bestselerima poput „Život je roman”, „Devojka i Noć” i „Tajni život pisaca”.

Revijalno takmičenje posvećeno svim macama Beograda biće održano u subotu, 9. aprila od 11 do 14 sati u Galeriji, najvećoj šoping, gastronomskoj i zabavnoj destinaciji u regionu. Takmičarski program će se odvijati u pet kategorija, a posetioce očekuje sjajna zabava. Pored nadmetanja, svi zainteresovani će imati priliku da udome macu i pronađu svog novog, umiljatog drugara. Najveća maza među mačićima i juniorima poneće titulu „Mlada nada“, maca sa najumiljatijim pogledom osvojiće nagradu „Miss Personality“, dok će najveći dasa među mačorima poneti prestižnu titulu „Mr. Personality“. Pored ovih, svoju macu možete prijaviti i za kategoriju „Najdezen“ u kojoj će se birati maca sa najatraktivnijim kaputićem, a biće proglašeni i „Mis/ Mister gracioznosti“.

Otvaranje izložbe „Šobajić – TRAG“ slavnog srpskog i evropskog slikara i vajara Miloša Šobajića biće održano u Galeriji Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka (Zaprokul), Rige od Fere br. 4, u Beogradu, u utorak 5. aprila, u 18 časova. Prva u nizu izložbi posvećenih velikanima umetnosti, „Šobajić – TRAG“ svojevrsni podsetnik na bogato i raznovrsno stvaralaštvo Miloša Šobajića koji nas je pre godinu dana prerano napustio. Zaprokul ovom izložbom želi da oda počast jednom od najznačajnijih imena savremene  umetnosti. Publici će biti predstavljene slike u kombinovanoj tehnici i ulja na platnu iz privatnih kolekcija. Izložba obuhvata ranog i poznog Šobajića –  s kraja šezdesetih, onog najupečatljivijeg s kraja osamdesetih i poslednju fazu nakon dvehiljaditih.

Raspisan Konkurs i otvoren Poziv za volontiranje za 26. Internacionalni umetnički festival novih medija VIDEOMEDEJA. Prijavljivanje se vrši isključivo online, tako da ostajete sigurni, a produktivni. Konkurs je otvoren od 1. aprila i trajaće do 15. juna 2022. godine, a prijave za volontiranje su otvorene do 1. septembra 2022. godine.​ Internacionalni umetnički festival novih medija VIDEOMEDEJA će se održati u periodu od 7. do 9. oktobra 2022. godine u Kulturnoj stanici Svilara, u Novom Sadu. Internacionalni umetnički festival novih medija VIDEOMEDEJA je osnovna aktivnost udruženja VIDEOMEDEJA. Ova u potpunosti neprofitna manifestacija održava se svake godine u trajanju od nekoliko dana. Festival se sastoji od takmičarskog programa i različitih pratećih programa koji se, u zavisnosti od trenutne produkcije i koncepcije, dešavaju u Novom Sadu.

Udomljavanje pasa, druženje sa službenim psima, pokloni za kućne ljubimce uz specijalne projekcije filma PAS. Svi ljubitelji pasa imaće priliku da uživaju u posebnom događaju pod nazivom „Dog Weekend“ („Vikend pasa“) koji će trajati od 17. do 20. marta. Udomljavanje napuštenih pasa i druženje sa službenim psima biće organizovano u četvrtak 17. marta povodom specijalne projekcije filma „Pas“, u bioskopu CineStar 4DX u Ada Mall-u. Od 19 časova biće priređena digitalna izložba pasa koji su spremni za novi dom, u saradnji sa udruženjima Beta i Ventura.

U utorak, 15. marta u 19h u UK Parobrod je otvaranje izložbe slika „Iz dva ugla“ Zuzane Halupove i Martina Jonaša. Dva događaja se vezuju za 2021.godinu, kada je ova izložba krenula u javnost, a to su: 20. godina od smrti Zuzane Halupove i 25. godina od smrti Martina Jonaša, dvoje najpoznatijih slikara kovačičke naive. Takođe, povodom ovih jubileja organizuje se i njihova zajednička izložba "Iz dva ugla" - njima u čast, da se nikad ne zaborave, koja dopunjuje nova saznanja o autorima, približuje njihov rad i svakako će usrećiti sve koji vole likovnu umetnost. Njihova dela koja se prikazuju na ovoj izložbi su u privatnom vlasništvu i deo su fonda udruženja Naiva Art Kult iz Kovačice.

Povodom 50. jubilarnog FEST-a biće održana projekcija arhivskog filma kultnog reditelja Miće Miloševića o nastanku FEST-a i razgovor o filmu pod nazivom „RAĐANJE FESTAˮ u Galeriji Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka u petak, 4. marta u 18 časova. Prvi FEST „Hrabri novi svetˮ, otvoren je 9. januara 1971. u Domu Sindikata, projekcijom filma „Mešˮ Roberta Altmana. Od tog perioda do danas FEST je postao prozor u svet i jedan od glavnih kulturnih događaja Beograda. Do danas FEST je posetilo preko četiri miliona gledalaca sa preko četiri hiljade značajnih svetskih filmova, i sa istom energijom nastavlja svoj veliki kulturološki zadatak šireći horizonte svim ljubiteljima filmske umetnosti.

Izložba Migracije u umetnosti – Umetnost migracija svečanim događajem je otvorena u petak, 18. februara u 19.00 sati u Galeriji Matice srpske. Prvi put na jednom mestu biće prikazana dela vodećih imena nacionalne umetnosti Uroša Predića i Paje Jovanovića, velikana evropske umetnosti El Greka, Elizabet Viže Lebren i Marka Šagala, kao i savremenih umetnika Mladena Miljanovića, Vladana Jeremića, Rene Redle, Safeta Zeca i Taus Makačeve. Migracije su nevidljivi i nikad okončan proces čija aktuelnost osnažuje izuzetnu platformu za nove umetničke fenomene i postupke. Savremena umetnička praksa obiluje mnogim pokušajima da se označi, protumači i na pravi način uputi u kompleksan problem ovog socijalnog fenomena.

Otvaranje izložbe Slikarske sekcije ULUS-a SLIKA / SADA je u četvrtak 24. februara u 19 časova, u Umetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić, Mali Kalemegdan 1. Ovogodišnja izložba Slikarske sekcije ULUS-a pod nazivom SLIKA / SADA, je zamišljena saglasno konceptu umetnika Mihaela Milunovića, prema kojem era u kojoj uveliko živimo, era post-humanizma i post-interneta, utiče na slikarsku praksu koja je ispresecana uticajima koji više nego ikada ranije dolaze iz sfere tehnologije. Ipak, to ne znači da je slikarstvo, taj stari i pouzdani medij izgubio na svom značaju i na svojoj snazi.