Procena kolekcionarskih predmeta
Od lutaka do pokućstva, postoje standardi primenjivi za procenu stanja predmeta, pa se pritom koristi sličan rečnik. Bilo da pregledavamo sto, vazu, kolekciju fotografija, zidni sat nekog rođaka ili potencijalu akviziciju, uvek sebi postavljamo ista pitanja.

Ukupni utisak
Pre nego što dotaknemo predmet, valja se odmaknuti i osmotriti ga. Da li ga je prijatno gledati? Ako posmatrate određeni stil (na primer, Art Deco ili retro), čini li se dovoljno starim?
Da li je to reprezentativan primerak takve vrste?

Stil
Stil je određen i karakterističan način izražavanja. Većina kolekcionara razvija svoj sopstveni ukus za određenim stilom. Jedna osoba preferira Art Deco, dok druga biomorfizam 50-ih godina prošlog veka. Nakon što se upoznamo s određenim dizajnerskim karakteristikama autora ili perioda kojeg sakupljamo, relativno ćemo lako, s vremenom, uočiti razlike.

Oblik
Forma se odnosi na oblik, a ne na materijal kojim je rađen predmet i jednako je važna karakteristika kao i stil. Ukoliko krećete sa sakupljanjem posuđa, videćete da je određeni uzorak primenjen na tanjire, šoljice i posude različitih oblika i veličina. S vremenom, što se sve više upoznajemo sa stilom (ili dizajnerom), moći ćemo lakše da razaznamo radi li se o neuobičajenom obliku igračke ili vaze koji bi mogli biti retki, ili o predmetu standardnog oblika i veličine.

Materijal
Materijal odmah može da nam kaže o godinama starosti objekta.
Plastika je, na primer, tek nakon Drugog svetskog rata. Hrom finish je većinom produkt 20-ih i 30-ih godina. Haljine od satena su često iz 1930ih, a posuđe od aluminijuma iz kasnih 1940ih.

Bitno je naglasiti kako materijal bilo kojeg predmeta mora biti konstantan. Ako uzmemo odelo marke Chanel na kojem 4 dugmeta imaju oznaku duplo C, a jedan nema, tada vrlo verovatno to jedno dugme nije original.

Ornament / dekoracija
Dugmeta na haljini, ručke na stolu, gravura na komadu stakla predstavljaju ornamente.
Ornament je indikator kvaliteta u dosta slučajeva, tako da je preporučljivo dobro izanalizirati taj segment. Da li je dekoracija izvedena od egzotičnih materijala (npr. slonovače, žada) ? Da li je utisnuta mašinski ili ručno napravljena? Određena dekoracija tipična je za pojedinog dizajnera, pa i ta informacija može biti važna.

Stanje
U slučaju predmeta 20. veka, stanje je od presudne važnosti s obzirom na činjenicu da je skoro sve bilo masovno proizvedeno. Predmet u savršenom stanju je i najpoželjniji, posebno ako je npr. igračka nekorištena i u originalnoj neotvorenoj kutiji. Danas je vrlo teško naići na takve primerke, stoga se smatraju "retkim".

Originalni premaz (engl. finish)
Originalna boja na stolovima, stolicama, igračkama, slikama su temelj. Ako neko iz neznanja "popravi" boju na retkom vatrogasnom autiću, tržišna cena te igračke naglo će pasti. Trenutno stanje stvari je da se preferira patina, pogotovo na nameštaju i metalnim predmetima. Takva patina nije jednaka mrljama na plakatima, slikama, nestalim rubovima na razglednicama, fotografijama. Preporuka je da se posluži lupom kako bi se lakše determinirala vrsta patine.

Boja
Na plakatima, slikama, starim kutijama za držanje namirnica, ukratko svim vrstama kolekcionarskih predmeta, boja je najbolja kada je originalna i sveža kao na dan kad je nanesena na predmet. Bilo koja vrsta izbleđivanja ili mrlja utiče na vrednost. Izuzetak od pravila je bakelit. Tokom godina taj materijal poprima boju soka od jabuke što kolekcionari vole. Boja takođe ukazuje na približnu starost pojedinog objekta, zato što su određene kombinacije karakteristična pojava nekog perioda.

Funkcionalnost
Funkcionalni predmeti nisu ništa više poželjni nego oni nefunkcionalni. Među staklenim i keramičkim predmetima, često su više traženi dekorativni kao vaze i figurice, od funkcionalnih kao tanjiri, šoljice, tanjirići. S druge strane, kolekcionari uglavnom traže i preferiraju da nameštaj bude funkcionalan. Ne postoji aktivno tržište za neuporabljiv nameštaj. Ako je objekat u funkciji, treba biti ispravan i sadržavati sve delove (celovit). Iako ponekad ne mora biti ispravan, u vreme dok razmišljate o njegovoj kupovini (npr. stari sat) ako ima sve delove moguće ga je popraviti.

Označavanje (label, marka, žig…)
Ono što karakteriše predmete 20. veka je njihovo označavanje od strane proizvođača. Ali opet, marke i oznake proizvođača ne znače nužno garanciju kvaliteta, a mogu biti i krivotvorene. Stoga, pažljivo promotrite objekat. Neki stručnjaci imaju mišljenje da je oznaka ono zadnje što treba gledati. Kada nema oznake, moguće je napraviti procenu autentičnosti baziranu na stilu i materijalu predmeta u poređenju s onima za koje se pouzdano zna da su originalni.

Gotovo svaki kolekcionar preferira da poseduje predmet sa originalnom oznakom proizvođača, od predmeta koji je nema.

Sled vlasništva
Sled vlasništva je među najmanje pouzdanim metodama procene predmeta 20. veka, ali srećom obično je to najmanje značajan način. Stoga se nalazi na dnu ove liste.

 
Izvor: Antiques Roadshow: 20th Century Collectibles by Carol Prisant, Workman Publishing, New York 2003. Internet