Sveobuhvatno Transatlantsko trgovinsko i investiciono partnerstvo poznato kao TTIP lansirano je kao koncept u više navrata u prethodnim godinama. Danas su, međutim, administracija Baraka Obame i njen evropski pandan u ozbiljnim pregovorima i šanse da se postigne dogovor su veće nego ikada. Kao globalna kompanija koja 70 % zaposlenih ima u Evropi i Sjedinjenim Državama, voleli bismo da se ovaj dogovor uobliči, jer bi obezbedio značajnu korist kompanijama i potrošačima sa obe strane Atlantika. Ovo je trenutak koji jednostavno treba da iskoristimo.

U Evropi koja se postepeno oporavlja od ekonomske krize koja je obuhvatila ceo kontinent, TTIP ima potencijal da poveća potražnju bez uvećanja zajmova. Evropska komisija ga je opisala kao “najjeftiniji mogući stimulativni paket”. Sjedinjene Države će takođe imati značajnu ekonomsku korist od ovog dogovora.  I Evropska unija i Amerika mogu očekivati više od 250 milijardi dolara profita godišnje i stotine hiljada radnih mesta ukoliko ovo partnerstvo bude uspešno.

Ovo je tako, delimično zahvaljujući tome što ovaj dogovor treba da sadrži: visoke standarde koji se tiču intelektualne svojine i zaštite poslovnih tajni; striktna pravila investiranja; povećanu transparentnost kada je reč o nabavkama; jedinstveniji pravni sistem u kojem se lakše snalazi; snažnu zaštitu radnika i okoline; ukidanje tarifa koje kompanije i potrošače trenutno koštaju milione dolara godišnje.

No još jači razlog koji TTIP čini važnim za Evropu i Ameriku se manje odnosi na pojedinačne komponente dogovora, a više na ogromnu transformaciju proizvodnje u razvijenim ekonomijama tokom prethodne dve decenije.

Nekada su kompanije iz Amerike i Evrope stvarale svoje proizvode u zemljama gde je radna snaga jeftina, koje su jako udaljene od inovatora i onih koji razvijaju proizvod i od tržišta na kojem se proizvod prodaje. No sve češće i češće iste te kompanije shvataju da je ovakav model prevaziđen. Sve češće kompanije se odlučuju da stvaraju proizvode tamo gde ih razvijaju kroz inovacije i tamo gde ih potom prodaju.

Za ovo postoji više razloga, a jedan od njih je i brzina promena potrošačkih trendova. Razmak između trenutne generacije proizvoda određene vrste i njegove naredne generacije se smanjuje. Ne retko se želje i potrebe potrošača menjaju još dok se poslednja generacija proizvoda nalazi na svom prekookeanskom putovanju do tržišta koje traje dva do tri meseca. Zbog toga dve stvari dobijaju na značaju: mogućnost proizvodnje stabilnog dotoka inovacija, tako da je naredna generacija proizvoda uvek barem za korak ispred konkurencije, i mogućnost iznošenja tih proizvoda na tržište što je moguće pre. Zato mi danas proizvodimo turbine za vetar u Kanzasu i Danskoj, putničke vagone u Kaliforniji i Austriji, gasne turbine u Severnoj Karolini i Nemačkoj, a optičku opremu u Tenesiju i Velikoj Britaniji. Zato su Sjedinjene države najveće tržište Simensa, a Evropa je tik iza njega. Ove proizvode stvaramo na pomenutim mestima jer istina je da proizvode takve vrednosti i visoku produktivnost zapravo možemo postići povoljnije u Evropi i Americi nego na većini drugih lokacija.

Stoga iz naše perspektive trgovinski ugovor poput ovog o kojem se pregovara ne čini Ameriku i Evropu manje privlačnim za biznise poput našeg; čini ih daleko atraktivnijim. Smanjenjem trgovinskih barijera, unapređenjem zaštite intelektualne svojine i ustanovljavanjem međunarodnih pravila TTIP ima potencijal da unapredi globalnu konkurentnost Amerike i Evrope i pojača uporedne prednosti te konkurentnosti.

Danas nema dileme oko toga da su prednosti trajnog i preciznog trgovinskog partnerstva između Sjedinjenih Država i Evropske unije redak primer dobitne kombinacije za obe strane. U isto vreme on predstavlja kritičan korak ka reindustrijalizaciji Sjedinjenih Država i ponovnoj izgradnji konkurentnosti Evrope – a oba procesa će biti pozdravljena širom sveta.