Prema istraživanjima Zaprokula, jedine institucije kulture koja se bavi trendovima i aktuelnim stanjem u kulturi, rodna ravnopravnost u kulturi Srbije se stalno unapređuje, ali je neophodno da žene budu još vidljivije i međusobno povezanije. „Žene u javnim ustanovama kulture“, najsveobuhvatnija, statistička studija o položaju žena u kulturi pokazala je konstantu da su žene u kulturi dominantnije od muškaraca, i da je u njoj zaposleno čak 59% žena. Žene su u većoj meri i posetioci kulturnih dešavanja, pa tako 61% žena posećuje pozorišta naspram 39% muškaraca, dok su u muzejima brojke još veće – 63% žena prema 37% muškaraca. Žene češće čitaju i češće posećuju biblioteke, a tipičan profil takve čitateljke je mlada, visokoobrazovana žena, stanovnica urbanog područja.

Zaprokul je po prvi put u Srbiji sproveo i istraživanje „Identiteti žene u savremenom vizuelnom stvaralaštvu“ na uzorku od 256 ispitanica, vizuelnih umetnica iz Srbije, Slovenije, Crne Gore, Hrvatske i Severne Makedonije, a ciljevi istraživanja su bili afirmacija i što veća vidljivost ženskog stvaralaštva.

Rezultati održavaju našu realnost, pa tako nešto više od 40% vizuelnih umetnica smatra da su one danas još uvek nedovoljno vidljive. Premda su žene oduvek bile deo istorije umetnosti, one nisu bile prisutne jednakim intenzitetom i kontinuitetom kao muškarci. Čak 72.8% vizuelnih umetnica smatra da je za njihovu profesionalnu afirmaciju veoma važna aktivnija i bliskija saradnja sa kustosima i kustoskinjama, kao i drugim umetnicama na zajedničkim projektima.

Položaj vizuelnih umetnica – kao i žena u drugim umetnostima – više nikad ne treba da bude tabu tema, i sve institicije kulture treba da im pruže još intenzivniju javnu podršku da slobodno progovore o društvenim sterotipima, prevazilaženju predrasuda, jačanju rodnog identiteta i uopšte položaja žena u umetnosti savremene Srbije.