Zašto više devojčica i mladih žena u Evropi ne izučava predmete iz nauke i tehnologije?
Najnovije istraživanje kompanije Microsoft pokazuje da većina devojčica postaje zainteresovana za predmete iz oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike u uzrastu oko 11,5 godina, ali da već oko 15. godine njihovo interesovanje za ove tzv. „STEM“ discipline drastično opada. Rezultati su pokazali da, u proseku, postoji jasan vremenski okvir od četiri godine za podsticanje strasti prema ovim oblastima, kako bi devojčice i mlade žene nastavile aktivno da ih izučavaju i razmatraju u planiranju svoje karijere.

Istraživanjem je obuhvaćeno 11.500 devojčica i mladih žena, uzrasta između 11 i 30 godina, i sprovedeno je u 12 zemalja širom Evrope (Belgija, Češka, Finska, Francuska, Nemačka, Italija, Irska, Holandija, Poljska, Rusija, Slovačka i Velika Britanija).

Do sada opšteprihvaćena pretpostavka da ulaskom u period adolescencije devojčice počinju da budu manje zainteresovane za nauku i tehnologiju - ovom studijom dobija preciznije odrednice, kako u pogledu uzrasta u kome se to dešava, tako i u kontekstu razloga zbog kojih dolazi do gubitka interesovanja. Istraživanje je otkrilo ohrabrujući konsenzus među mladim ženama - većina ispitanica veruje da su njihove generacije prve koje će videti jednakost između muškaraca i žena u svim društvenim sferama. No, uprkos tome, čak 59% njih priznaje da bi osećale veće samopouzdanje u potrazi za karijerom u oblastima nauke i tehnologije, kada bi znale da su žene i muškarci već podjednako zastupljeni na tim radnim mestima.

Rezultati studije pomogli su da se, prvi put, prepoznaju i jasno definišu koraci koji mogu da spreče ovaj pad interesovanja i samopouzdanja u izučavanju predmeta iz nauke i tehnologije:
 
-  isticanje boljih uzora, sa posebnim fokusom na one iz naučnih oblasti;

-  sticanje praktičnog iskustva na predmetima iz nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike;

-  podrška roditelja i nastavnika da se bave materijom iz ovih oblasti;

-  znanje o primeni materije o kojoj uče, u svetu koji ih okružuje;

-  uverenje da je odnos prema ženama i muškarcima koji rade u oblasti nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike jednak.

S obzirom na činjenicu da je tokom prethodnih trideset godina zaposlenost u sferi tehnologije u Evropi rasla tri puta brže u odnosu na opštu zaposlenost, jasno je da će podsticanje interesovanja kod devojčica za izbor karijere u ovoj oblasti stvoriti veću sigurnost zaposlenja i bolje ekonomske uslove za buduće generacije.

Istraživanje je takođe pokazalo da stavovi devojaka prema STEM predmetima jako variraju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama je glavna prepreka poverenje, dok je u drugima to odobravanje vršnjaka ili nedostatak uzora. Zbog toga je jasno da ne postoji univerzalan pristup rešavanju ovog problema već da rešenja moraju da se usmere na savladavanje lokalnih barijera.

"Rezultati studije otkrivaju da ne možemo da čekamo do trenutka kada devojke počinju da razmišljaju o univerzitetskim studijama, da bismo ih podstakli da pokažu veće interesovanje za nauku i tehnologiju. Kako bismo kod devojčica i mladih žena zaustavili odustajanje od ovih predmeta, aktivno sarađujemo sa vladama, nastavnicima i neprofitnim organizacijama, sa ciljem da modernizujemo nastavne programe i obezbedimo bolji pristup mentorima“, izjavila je tim povodom Shelley McKinley iz Microsofta.

„Takođe, želimo da pokažemo devojčicama da izučavanje tehnologija može biti kreativna, karijera koja ispunjava, gde se kroz naše programe poput DigiGirlz uklanjaju stereotipi koji prate IT industriju. Konačno, ohrabrivanjem devojčica i mladih žena da se bave ovim disciplinama, duplira se potencijal za rešavanje problema“, zaključila je McKinley.

O Microsoftu
Osnovana 1975. godine, kompanija Microsoft (Nasdaq “MSFT”) je svetski lider u pružanju računarskih tehnologija uključujući softver, usluge i rešenja koja korisnicima i kompanijama pomažu da ostvare svoj puni potencijal. Microsoft se odnosi na Microsoft Corp. i njene podružnice, uključujući Microsoft Mobile Oy, koja razvija, proizvodi i distribuira Lumia, Asha i Nokia X mobilne telefone i druge uređaje. Microsoft u Srbiji počeo je sa radom 2002. godine. Te godine su predstavnici Vlade Republike Srbije potpisali sporazum o strateškoj saradnji u oblasti IT-ja sa Bilom Gejtsom. Od svog osnivanja do danas, Microsoft u Srbiji ostvario je zavidne rezultate, definišući tako značajne pomake u razvoju lokalnog IT tržišta. Svesni da je smanjenje stope piraterije jedan od preduslova ulaska Srbije u Evropsku Uniju, lokalna kancelarija posvetila se kontinuiranom radu na legalizaciji softvera u Srbiji i borbi protiv piraterije. U septembru 2005. godine, Microsoft je otvorio razvojni centar u Beogradu (Microsoft Development Center Serbia – MDCS). Otvoren kao četvrti razvojni centar Microsoft-a u svetu, MDCS tim danas čini više od 200 perspektivnih, mladih ljudi, vrhunskih stručnjaka iz oblasti kompjuterskih nauka i primenjene matematike. Prosečna starost tima je ispod 30 godina. Zahvaljujući kompaniji Microsoft, svi oni su ostali u Srbiji.  MDCS nastao je sa idejom da, angažovanjem talenata iz Srbije i regiona, uzme aktivno učešće i doprinese razvoju novih Microsoft tehnologija.